Depresija ili ADHD?
Pripremila: Martina Šibalić
Izvor: Carl Sherman, ADDitudeMag
Depresija je iznenađujuće česta među odraslima s ADHD-om – javlja se 2,7 puta više kod osoba s ADHD-om nego u ostatku populacije. Na sreću, lijekovi protiv depresije već postoje i jednako dobro djeluju kod osoba s ADHD-om kao i kod ostalih.
Primarna i sekundarna depresija
Neke osobe s ADHD-om postaju depresivne bez očitog razloga – depresija se javlja čak i kada nema neugodnih životnih okolnosti ili događaja (npr. problemi na poslu, gubitak posla, problemi u vezi, kronična bolest i sl.). Rizik od primarne depresije, čini se, uvelike je nasljedan.
Kako izbjeći sekundarnu depresiju
U drugim slučajevima, depresija se javlja kao neposredna posljedica kronične frustracije i razočarenja zbog življenja s ADHD-om. Prema nekim podacima, 25% odraslih osoba s ADHD-om nema primjeren tretman. Ovakvi slučajevi depresije su sekundarni ADHD-u. “često nailazim na depresiju kod odraslih čiji ADHD nije prepoznat u ranijim godinama”, kaže Yvonne Pennington, stručnjakinja za ADHD kod odraslih. “Pretrpjeli su mnogo “napada” na samopoštovanje, te su prihvatili pomisao da su lijeni i glupi – ili da nisu dovoljno sposobni biti uspješni poslovno i privatno.”
Što je ADHD, a što depresija?
Da bi se stvari dodatno zakomplicirale, liječnici često zamjene ADHD za depresiju. Oba poremećaja nose probleme u raspoloženju, zaboravljanje, nemogućnost fokusa i manjak motivacije. No, ipak postoje suptilne razlike između simptoma nastalih zbog ADHD-a i onih uzrokovanih depresijom.
EMOCIJE: ADHD može uzrokovati loše raspoloženje, no to je uglavnom povezano s određenim situacijama. Loše raspoloženje je u ovom slučaju prolazno. Nasuprot tome, problemi raspoloženja povezani s depresijom, uglavnom su pervazivni i kronični te često traju tjednima ili mjesecima. Za razliku od lošeg raspoloženja uzrokovanog ADHD-om (koje se često pojavljuje i u djetinjstvu), depresija se uglavnom ne razvija prije adolescencija, a najčešće i kasnije.
MOTIVACIJA: “S ADHD-om se čini nemoguće išta ostvariti jer ste konfuzni i ne znate što prvo započeti. Kod depresije, letargični ste i ne možete započeti nikakvu aktivnost”, kaže Roberta Tsukahara, psiholog.
NESANICA: Kod ADHD-a, problem se uglavnom javlja s uspavljivanjem jer se mozak “odbija ugasiti”. Nasuprot tome, osobe koje su depresivne lakše zaspu, ali se često bude tokom noći i rano ujutro. Kod svakog buđenja um je ispunjen negativnim i anksioznim mislima.
Što prvo rješavati?
“Ne bih se bavio ADHD-om i primarnom depresijom u isto vrijeme”, keže Lenard Adler, stručnjak za ADHD kod odraslih. “Radite prvo na stanju koje uzrokuje gore simptome. Problemi nastali uslijed ADHD-a su stvarni, ali depresija može biti opasna po život.” Antidepresivi koji povećavaju razinu neurotransmitera dopamina i/ili norepinefrina primarni su tretman za jaku depresiju. Liječnik će možda prepisati i antidepresive ako blaga ili umjerena depresija ustraje, unatoč promjenama u životnom stilu i efektivnom tretmanu ADHD-a. Većina antidepresiva uspješno djeluje u kombinaciji s lijekovima za ADHD, iako je ponekad potrebno napraviti malu prilagodbu.
Što još možemo učiniti?
Kada je depresija sekundarni poremećaj, blaži lijekovi i promjene u stilu života mogu biti dovoljni za oporavak. Npr., tjelovježba pomaže u poboljšanju raspoloženja. Mnoge osobe s ADHD-om uviđaju da im se raspoloženje pogoršava kada nemaju što raditi. Njihov um se “hrani” znatiželjom i izazovima. William Dodson, psihijatar, predlaže kreiranje “ormara sa zanimljivostima” u koji ćete stavljati sve zanimljivo na što naiđete, a za što nemate vremena u tom trenutku – dobra knjiga, film ili sl. Slijedeći put kada ne budete znali što biste radili, u ormaru će vas uvijek čekati nešto zanimljivo.
Meditacija i kognitivno bihevioralna terapija također imaju pozitivan učinak kod tretmana depresije.