Većina ljudi razumije da je djeci s poteškoćama u učenju školovanje muka. Ono što mnogi roditelji i učitelji ne shvaćaju jest da te poteškoće u učenju mogu negativno utjecati i na djetetove socijalne vještine i onemogućiti mu uspješne odnose s članovima obitelji, prijateljima i drugim odraslim osobama. Koliki će biti taj negativan utjecaj, ovisi od djeteta do djeteta, odnosno, ovisi o djetetovom temperamentu i prirodi njegove poteškoće. Slaganje s drugima bitno je kao i snalaženje u školi, tako da je nužno da djeca s poteškoćama u učenju razviju kvalitetne socijalne vještine (sposobnosti, kompetencije).
Što je socijalna kompetencija (sposobnost)?
Socijalna sposobnost odnosi se na djetetove vještine upuštanja u međusobne odnose s članovima obitelji, prijateljima, poznanicima i osobama koje predstavljaju autoritete, poput učitelja i trenera. Evo kako dvoje stručnjaka opisuje socijalne sposobnosti:
Socijalna sposobnost odnosi se na vještine nužne za uspješno međuljudsko funkcioniranje (snalaženje u ljudskom društvu). Ona uključuju verbalna i neverbarlna ponašanja koja su društveno prihvaćena i izazivaju pozitivne reakcije drugih ljudi.
– dr.sc. Betty Osman
Socijalne su vještine sve on što bi se trebalo govoriti i raditi u interakciji s ljudima. To su svojevrsne sposobnosti koje omogućavaju osobi da na zadovoljavajući način ispunjava društvena očekivanja.
– dr.sc. Michele Novatni
Kako poteškoće u učenju utječu na socijalnu sposobnost?
Ako djetetovu poteškoću u učenju predstavlja npr. poremećaj u jezičnoj obradi, ono bi moglo imati poteškoće s razumjevanjem onoga što druga osoba govori ili misli. Ali bi također moglo imati i problema s verbalnim izražavanjem svojih ideja. Ova oba problema otežavaju međuljudsku komunikaciju.
Dijete koje ima ADHD (poremećaj pažnje/hiperaktivni poremećaj) moglo bi biti dekoncentrirano, impulsivno, hiperaktivno ili biti u bilo kojem stanju koje je kombinacija navedenog. Ako je dekoncentrirano, može mu biti teško obratiti pažnju na tuđi govor i ponašanje, njegov um može odlutati, a pažnju mu može privući nešto drugo što se odvija u blizini. Ako je impulsivan i/ili hiperaktivan, mogao bi prekidati druge dok govore i moglo bi mu biti teško čekati da dođe na red. Premda se to dijete ne ponaša tako namjerno, druge će vjerojatno frustrirati ili vrijeđati njegovo ponašanje.
Tri elementa socijalne interakcije
U procjeni socijalnih vještina svog djeteta imajte na umu kako se društvena interakcija sastoji od sljedeća tri osnovna elementa:
- Društveni input – primjećivanje i razumijevanje tuđeg govora, govora tijela, kontakta očima i kulturom određenog načina ponašanja.
- Unutarnje obrađivanje podataka – odgonetavanje onoga što ti drugi žele reći kao i prepoznavanje i izlaženje na kraj s vlastitim emocijama i reakcijama.
- Društveni output – kako osoba komunicira s drugima i reagira na njih kroz govor, izraze lica i govor tijela.
Društveni input: čitanje socijalnih znakova
Socijalne interakcije zahtijevaju da dijete odgonetne ili „pročita“ što mu drugi žele priopćiti. Shvaćanje verbalnih i neverbalnih znakova složem je proces. Dijete s poteškoćama u učenju moglo bi krivo protumačiti raspoloženja drugih ili ono što žele reći. Dr. sc. Janet Giler izdvaja tri potencijalna problema za takvu djecu:
- Nesposobnost da „pročitaju“ izraze lica ili govor tijela
- Pogrešno tumačenje upotrebe i značenja intonacije glasa
- Neshvaćanje svrhe razmaka, tj. poštivanja osobnog prostora među ljudima tijekom komunikacije
Ako vaše dijete ima problem s ovim, zapitajte se bi li njegova specifična poteškoća u učenju mogla uzrokovati ovaj problem. Je li dekoncentriran i gubi li brzo pozornost u ophođenju s drugima? Ima li problema u razumijevanju onoga što mu drugi govore?
Unutarnje obrađivanje podataka: pronalaženje smisla u svemu
Nakon što je pročitalo socijalne znakove druge osobe, dijete mora dalje obraditi informaciju, izvući značenje i odlučiti kako najbolje odgovoriti. Dr.sc. Thomas Brown naziva tu vještinu emocionalnom inteligencijom koja je, kako objašnjava, „oblik socijalne inteligencije koja uključuje sposobnost opažanja vlastitih i tuđih emocija, razlikovanje emocija i iskorištavanje tih informacija da u skladu s njima oblikuja vlastita mišljenja i djelovanje.“
Ako vaše dijete ne shvati ili progrešno protumači riječi, raspoloženje ili namjere druge osobe, ono će obraditi krive ili nepotpune informacije. To može dovesti do toga da stvori pogrešne zaključke i da reagira na neprikladan način. A ako je vaše dijete impulsivno, moglo bi reagirati i prije nego li obradi sve socijalne naznake i odluči o prikladnoj reakciji.
Teško je točno pratiti kako vaše dijete sebi tumači socijalne znakove. Ali ako ste zabrinuti kako njegovi unutarnji mehanizmi obrađuju socijalne podatke, mogli biste to pažljivo (pritom osvijestite intonaciju vlastitog glasa, vlastiti izraz lica – jedno i drugo neka odaje vašu zainteresiranost, a ne osudu, razočaranje i nezadovoljstvo, op. redaktorice) provjeriti tako da ga pitate kako je i zašto odlučio odgovoriti nekome na određeni način.
Društveni output: reakcije na druge ljude
Nakon što dijete odgonetne i usvoji socijalne znakove drugih ljudi, onda odovara. Takvo ponašanje, socijalni output, lako je uočiti. Ali može biti bolno ili frustrirajuće promatrati ako rakcije djeteta nisu prikladne.
Neprikladne reakcije mogu se pojaviti u više oblika. Ako dijete ne shvaća pitanje ili komentar, njegov odgovor može djelovati blesavo (npr. nervozno cerekanje) ili neinteligentno (posve irelevantan odgovor). Drugo dijete može pretjerano reagirati ljutitim riječima i reakcijama. Napokon, ako je dijete posve isključeno, mogla bi potpuno izostati njegova reakcija, čak i ako se od njega očekuje i zahtijeva odgovor. Razumljivo, ovakav način ponašanja može uzrokovati probleme u odnosima s članovima obitelji, prijateljima, kolegama iz razreda i učiteljima.
Učenje socijalnih vještina: kako roditelji mogu pomoći
Ako shvatite da poteškoće u učenju vašeg djeteta otežavaju njegove socijalne interakcije, postoji puno načina da mu pomognete razviti socijalne vještine. Probajte vježbati tri R-a: Omogućite mu instrukcije (što češće igrajte društvene igre, upišite ga na dramske/kazališne radionice, dvodite ga u kupnju, kino, kazalište, sredstva javnog prijevoza, na dječja igrališta i parkove, na razne izložbe, u restorane, slastičarne, posjete prijateljima (svojim i njegovim)… i naoružajte se strpljenjem, op. redaktorice ) relevantnih, bitnih socijalnih vještina, koje se tiču realnog svijeta i koje se iznose u realnom vremenu. To podrazumjeva da čekate na prave trenutke za podučavanje svog djeteta u njegovim interakcijama s drugima i reagirate odmah (ili neposredno nakon). Fokusirajte se na specifične oblike ponašanja. Ponudite pomoć prije nego što vaše dijete reagira i pohvalite ga za svaku pozitivnu interakciju. Dodatni prijedlozi:
- Budite primjer prikladnog ponašanja tijekom svojih interakcija s djetetom i drugima
- Potičite igranje uloga. Pomozite djetetu da uvježba svoje ponašanje u odglumljenim situacijama. Uz vaše vodstvo može uvježbati i usavršiti određene socijalne vještine. Onda će biti bolje pripremljen da ih primijeni u stvarnom životu.
- Promovirajte generalizaciju. Pomozite djetetu da nauči kada i kako primijeniti određenu socijalnu vještinu u različitim situacijama. Npr, kada jednom nauči čekati svoj red dok igra igru sa svojom sestrom, pomozite mu da to poveže s čekanjem u redu u slastičarnici.
Socijalna kompetencija gradi samopouzdanje
Djeca s poteškoćama u učenju često imaju nisko samopouzdanje. Pomažući im da postaju socijalno kompetentniji, također radite na podizanju njihova samopouzdanja. Nadalje, dijete s dobrim socijalnim vještinama lakše će se izboriti za sebe – bilo da traži pomoć od učitelja ili odgovara na zezanje kolege iz razreda. Mi smo svi stalno izloženi socijalnim situacijama – kod kuće, u školi i dr. Pomaganje djetetu da prevlada svoje socijalne poteškoće dar je koji će mu koristiti kroz cijeli život.
O autorici:
Kao stručna urednica i autorica tekstova za Schwab Learning, Kirstin Stanberry informira, objašnjava, razrađuje strategije i pruža podršku roditeljima čija djeca imaju ADHD i poteškoće u učenju. Svoju stručnost obogaćuje osobnim iskustvom podučavanja članova obitelji s poteškoćama u učenju i ponašanju.
Drugi izvori:
Knjige: Socially ADD: A Manual for Parents of Children with ADHD and/or Learning Disabilities – Janet Z. Giler; No One to Play With – Betty Osman; Good Friends are Hard to Find: Help Your Child Find, Make and Keep Friends – Fred Frankel
Stranice: NYU Child Study Center: Social Life in Middle and High School: dealing with clicks and bullies (pdf)
tekst preuzet s www.schwablearning.org
prevela: Sara Brenko
redaktorica: Ines Brenko